Mala žlijezda mogla bi biti ključ dugovječnosti: „Desetljećima smo je zanemarivali“

Poznato je da se s godinama smanjuje, zbog čega se njegova funkcija u odrasloj dobi uglavnom zanemarivala.

No, nova istraživanja pokazuju da timus ne gubi svoju svrhu nakon odrastanja i mogao bi imati trajan utjecaj na zdravlje i dugovječnost, uključujući pomoć tijelu u borbi protiv raka, piše ScienceAlert.

Neočekivana važnost u odrasloj dobi

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature donosi nove spoznaje.

„Pretpostavljali smo da bi timus i u odrasloj dobi mogao biti važan, ali rezultati su nas iznenadili“, izjavio je za ScienceAlert onkolog Hugo Aerts s Harvarda, voditelj programa za umjetnu inteligenciju u medicini u bolnici Mass General Brigham.

„Nismo očekivali da će ove razlike biti tako snažno i dosljedno povezane s dugovječnošću, učestalošću raka, kardiovaskularnim bolestima i odgovorom na terapiju. To upućuje na zaključak da je timus kod odraslih znatno važniji nego što se prije smatralo.“

Analiza zdravstvenih podataka

Aertsov tim analizirao je podatke više od 27.000 ljudi iz dviju neovisnih studija: Framingham Heart Study (FHS) i National Lung Screening Trial (NLST). Sudionici su u oba istraživanja bili podvrgnuti CT snimanju, kojim su izmjereni veličina, oblik i sastav timusa.

Te podatke obradio je sustav dubokog učenja koji je kvantificirao zdravlje timusa i svakom pojedincu dodijelio ocjenu – nisku, prosječnu ili visoku. Ta je ocjena služila kao pokazatelj funkcionalnosti organa.

Što pokazuju brojke

Praćenje sudionika pokazalo je da je zdravlje timusa povezano sa značajno različitim zdravstvenim ishodima. Nakon što su istraživači prilagodili podatke za dob, spol, pušenje i druge bolesti, utvrdili su da su sudionici NLST studije s visokom ocjenom zdravlja timusa imali približno 50 posto manji relativni rizik od smrti unutar 12 godina u usporedbi s onima s niskom ocjenom.

Slično tome, osobe s visokom ocjenom imale su oko 36 posto manju vjerojatnost za razvoj raka pluća i oko 50 posto manju vjerojatnost da će od te bolesti umrijeti. Značajno smanjenje rizika zabilježeno je i kod kardiovaskularnih bolesti – visoko zdravlje timusa odgovaralo je 63 posto manjem riziku od kardiovaskularne smrti u NLST studiji te čak 92 posto manjem riziku u FHS studiji.

Istraživači napominju da ovi nalazi pokazuju korelaciju i trebaju biti potvrđeni, jer još ne dokazuju da zdraviji timus izravno uzrokuje ove prednosti.

Nove mogućnosti u liječenju

„Ovi nalazi mijenjaju način na koji u medicini promatramo imunološki sustav“, rekao je Aerts.

„Naš rad pokazuje da je zdravlje timusa temeljna komponenta imunosne spremnosti, a sada se može mjeriti rutinskim medicinskim snimkama. Time se otvara mogućnost da prepoznamo pacijente koji će vjerojatno imati najviše koristi od određenih terapija, da prilagodimo liječenje kako bismo očuvali imunološko zdravlje te da razvijemo nove strategije za održavanje imunosne funkcije tijekom starenja.“

U povezanom istraživanju, objavljenom u ožujku u časopisu Nature, otkriveno je da je zdravlje timusa povezano i s odgovorom na imunoterapiju kod nekoliko vrsta raka, poput raka pluća, melanoma i raka dojke.

Potvrda ranijih sumnji

Otkrića sugeriraju da bi timus mogao biti ključan faktor ne samo za opće zdravlje, već i za razvoj ciljanih terapija. „Ključni trenutak bio je kad smo otkrili da pacijenti sa zdravijim timusom puno bolje reagiraju na imunoterapiju i dulje žive“, pojasnio je Aerts. „To je bilo iznenađenje jer se timus dugo smatrao gotovo nebitnim kod odraslih.

Prvo smo se pitali je li to specifično samo za liječenje raka. Međutim, kad smo proširili istraživanje na velike populacijske skupine, otkrili smo da je zdravlje timusa snažno povezano i s općim preživljenjem, rizikom od raka i kardiovaskularnim bolestima. Tada je postalo jasno da nismo otkrili samo novi biomarker za rak, nego znatno širu mjeru imunološkog zdravlja odraslih.“

Ove spoznaje podudaraju se sa studijom iz 2023. koja je pokazala da su se osobe kojima je timus kirurški uklonjen suočile s povećanim rizikom od smrti unutar pet godina nakon operacije. Ti nalazi podupiru ideju da timus doprinosi proizvodnji novih T-stanica i održavanju zdravlja i u odrasloj dobi.

Utjecaj životnih navika

Čini se da smanjenje timusa s godinama nije bezazlen proces. Aertsov tim utvrdio je da su pušenje, pretilost i kronične upale povezane s lošijim zdravljem timusa. To ukazuje na dvosmjeran odnos: zdraviji timus štiti tijelo boljom imunološkom funkcijom, dok štetne navike i bolesti mogu oštetiti organ, što ubrzava njegovo slabljenje.

Procesi koji su se smatrali neizbježnim dijelom starenja možda su zapravo podložni utjecaju, što otvara put prema duljem i zdravijem životu. „Uzbuđen sam jer ovo nije samo otkriće novog biomarkera“, zaključio je Aerts.

„Ono sugerira da smo desetljećima zanemarivali jedan važan aspekt ljudske biologije. Ako se ovi nalazi potvrde, očuvanje i mjerenje imunološkog zdravlja moglo bi postati novi medicinski princip, jednako kao što danas pratimo funkciju srca ili bubrega. Timus bi mogao biti jedan od prvih organa koji nam to omogućuje na praktičan način.“