Nova studija: Crijevne bakterije povezane s izraženijim psihopatskim osobinama

Biološke osnove psihopatije

Psihopatija je pojam koji opisuje skup osobina ličnosti, a među njima su nedostatak empatije, antisocijalne sklonosti, impulzivnost i egoizam. Znanstvenicima još uvijek nije u potpunosti jasno kako se takva ličnost razvija.

Poznato je da osobe s izraženim psihopatskim crtama mogu imati specifičnosti u strukturi mozga. Određene regije, poput prefrontalnog korteksa, često se dovode u vezu s tim stanjem, ali znanstvenici smatraju da to nije cjelovito objašnjenje.

Nova hipoteza znanstvenika

To potvrđuje i glavna autorica studije, biomedicinska znanstvenica Carolina Costa sa Sveučilišta u Portu. „Iako se pretpostavlja da su promjene u mozgu, osobito u prefrontalnom korteksu i temporo-limbičkim područjima, izravno povezane s psihopatijom, one same po sebi nisu dovoljne da u potpunosti neurobiološki objasne psihopatsko ponašanje“, navodi se u radu koji potpisuje s kolegama.

„Postavili smo hipotezu da bi sastav crijevne i oralne mikrobiote mogao biti povezan sa subkliničkim psihopatskim osobinama. Prema našim saznanjima, ovo je prva studija koja istražuje tu povezanost.“

Analiza uzoraka i prvi nalazi

Costin tim analizirao je podatke 200 zdravih odraslih sudionika. Oni su ispunili upitnik za procjenu psihopatskih crta te dali uzorke krvi, sline i stolice za analizu sastava bakterija i metaboličkih markera.

Analiza raznolikosti mikroba kod pojedinaca nije pokazala jasnu vezu s psihopatijom. Međutim, usporedba rezultata između sudionika otkrila je statistički značajne korelacije.

Bakterije povezane s crtama ličnosti

Analiza je pokazala da je veća prisutnost triju vrsta bakterija u pozitivnoj korelaciji s izraženijim psihopatskim crtama. Osobe s većom količinom mikroba iz rodova Allisonella ili Prevotella, ili vrste Cloacibacillus evryensis, u crijevnom mikrobiomu pokazale su veću sklonost psihopatskim osobinama.

Važno je naglasiti da ovi rezultati pokazuju isključivo korelaciju, a ne uzročno-posljedičnu vezu.

Kako mikrobi mogu utjecati na ponašanje?

Postavlja se hipotetsko pitanje: ako ti mikrobi utječu na ponašanje, na koji način to čine? Znanstvenici još nemaju konačan odgovor, ali nude nekoliko mogućih objašnjenja. Bakterija Allisonella ranije je povezivana s upalnim procesima, koji mogu utjecati na stanja poput tjeskobe i depresije.

Rod Prevotella povezuje se s neuropsihijatrijskim poremećajima i smatra se da utječe na obradu emocija. Za vrstu C. evryensis istraživači kažu da bi veza mogla postojati zbog njezine uloge u proizvodnji gama-aminomaslačne kiseline (GABA). To je neurotransmiter koji sudjeluje u sustavima za kontrolu impulsa.

Zanimljivo je da je studija otkrila i jednu negativnu korelaciju. Viša razina bakterije Treponema vincentii u usnoj šupljini povezana je s nižim pokazateljima psihopatije, ali istraživači priznaju da za tu vezu još nemaju objašnjenje.

Novi biomarkeri za psihopatske osobine

Iako je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se razjasnila uloga crijevnih mikroba, ovi nalazi nude nove važne smjernice. Jednog dana mogli bi pomoći kliničarima u boljem prepoznavanju osoba koje pokazuju takve crte ličnosti.

„Sveukupno, naši nalazi ističu potencijal mikrobiote i njezinih metaboličkih produkata kao biomarkera za psihopatske osobine u općoj populaciji“, pišu istraživači. „Uočene veze, posebno između specifičnih taksona i osobina poput bezosjećajnosti, manipulativnosti, impulzivnosti i antisocijalnog ponašanja, upućuju na mjerljiv biološki trag psihopatije koji nadilazi tradicionalne neurokognitivne modele.“