Otkriven zabrinjavajući utjecaj marihuane na funkcije mozga

POSLJEDNJIH godina, zahvaljujući sve raširenijoj legalizaciji i konzumaciji marihuane diljem svijeta, provodi se sve više istraživanja koja se bave njezinim utjecajem na ljudski mozak.

Jedno od najopsežnijih do sada, objavljeno u časopisu JAMA Network Open, pokazalo je da intenzivna i dugoročna konzumacija marihuane može imati negativan utjecaj na radnu memoriju.

Važno je istaknuti da je drugo, novo istraživanje kanadskih znanstvenika pokazalo da rizik od psihoze raste s većom količinom THC-a, ranijim početkom konzumacije i učestalijom konzumacijom. Istraživački tim, koji je proučavao više od 11.000 tinejdžera, otkrio je da korisnici kanabisa imaju 11 puta veći rizik od razvoja psihotičnog poremećaja u usporedbi s osobama koje ne koriste kanabis.

Provedba studije

Istraživanje objavljeno u JAMA-i proveli su znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Colorado Anschutz u SAD-u. Ono je obuhvatilo 1003 odrasle osobe u dobi od 22 do 36 godina. Sudionici su bili podvrgnuti funkcionalnoj magnetskoj rezonanciji (fMRI) tijekom koje su izvršavali sedam kognitivnih zadataka. Prema učestalosti konzumacije marihuane bili su podijeljeni u tri kategorije:

Teški korisnici: osobe koje su konzumirale marihuanu više od 1000 puta tijekom života.

Umjereni korisnici: osobe koje su je konzumirale između 10 i 999 puta.

Nekorisnici: osobe koje su je konzumirale manje od 10 puta.

Glavni nalazi

Rezultati su pokazali da je aktivnost mozga tijekom obavljanja zadataka koji uključuju radnu memoriju progresivno padala s porastom intenziteta uporabe marihuane.

Radna memorija ključna je za zadržavanje i korištenje informacija potrebnih za obavljanje svakodnevnih zadataka, poput praćenja uputa ili rješavanja matematičkih problema.

U studiji je smanjena aktivnost zabilježena u područjima mozga (dolje) koja su povezana s donošenjem odluka, pažnjom i emocionalnom obradom informacija. Poznato je da ta područja također imaju visoku gustoću CB1 receptora, koji su ciljne točke za tetrahidrokanabinol (THC), glavnu psihoaktivnu tvar u kanabisu, te da se osjetljivost tih receptora kod teških korisnika kanabisa smanjuje.

Sedam zadataka

Prethodna istraživanja sugerirala su da nedavna konzumacija kanabisa može biti povezana sa smanjenom aktivacijom tih ključnih područja mozga tijekom obavljanja zadataka koji uključuju radnu memoriju.

U novoj studiji sudionici su rješavali sedam zadataka kako bi rezultati obuhvatili široki spektar moždanih procesa.

Zadaci su ispitivali neuronske odgovore povezane s emocijama, nagrađivanjem, motoričkom funkcijom, radnom memorijom, jezikom, relacijskim ili logičkim zaključivanjem te teorijom uma, odnosno sa sposobnošću razumijevanja i predviđanja tuđih misli, osjećaja, uvjerenja i namjera, što omogućuje društvenu interakciju i empatiju.

Rigorozni pragovi za potvrdu efekta

Prvi autor studije, neurolog Joshua Gowin, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Colorado Anschutz, kaže da su u istraživanju primijenili najviše standarde tako što su postavili rigorozne pragove za statističku značajnost u svih sedam testova kognitivnih funkcija.

„Kako bismo smanjili rizik od lažno pozitivnih rezultata, koristili smo korekciju stope lažnog otkrića (FDR). Iako su neki od drugih zadataka ukazivali na mogući kognitivni poremećaj, samo je zadatak radne memorije pokazao statistički značajan utjecaj“, pojasnio je.

Standardi su možda čak prestrogi

Farmakolog Vladimir Trkulja kaže da studija ima dobre strane, kao što je uporaba validnih testova za koje znamo što znače, koji su ponovljeni puno puta i imaju prediktivnost za stvarni fizički svijet.

„U studiji je također provedena dobra kontrola zbunjujućih čimbenika koji mogu iskriviti ili zamagliti stvarni odnos između proučavanih varijabli, a provedeno je i adekvatno procesuiranje podataka“, kaže Trkulja.

No, smatra da su autori u zaštiti od lažnih otkrića možda bili čak i prestrogi, odnosno prekonzervativni. „Naime, prema rezultatima koje autori navode, dugoročna, intenzivna konzumacija marihuane osim radne memorije remeti i teoriju uma, iako u nešto manjoj mjeri“, pojašnjava.

Ne treba naglo prekidati

Nalazi nove studije ukazuju na potrebu za provođenjem daljnjih istraživanja kako bi se bolje razumjeli dugoročni učinci konzumacije marihuane na kognitivne funkcije.

Gowin napominje da ljudi trebaju biti svjesni svojeg odnosa s kanabisom jer i naglo odvikavanje može poremetiti kogniciju. „Naprimjer, teški korisnici možda će tu morati biti oprezniji“, kaže prvi autor.

Nalaze potvrđuju brojne druge studije

Trkulja kaže da je studija presječna, a ne longitudinalna, stoga se teško može reći da definitivno detektira „uzročnost“.

„U takvoj vrsti studije nemoguće je formalno tvrditi da predmnijevani uzrok prethodi posljedici. Međutim, sva ukupna znanja – od onih stečenih na animalnim modelima do drugih istraživanja – podržavaju koncept u kojem bi doista intenzivnija, dugoročna konzumacija marihuane mogla biti uzrok zabilježenog pada u funkcijama mozga.

Pogotovo jer su se autori potrudili kontrolirati razne čimbenike, koristeći regresijske modele kako bi izjednačili teške korisnike s nekorisnicima po važnim svojstvima, za koja iz prethodnih istraživanja znamo da stvarno mogu biti faktori koji određuju ishode koji su mjereni u ovoj studiji.

Stoga, usudio bih se reći da studija ne samo da ukazuje da se radi o ekscesivnoj uporabi marihuane kao uzroku – već to zapravo prilično uvjerljivo potvrđuje. Pogotovo u kontekstu drugih istraživanja, koja su bila longitudinalna, gdje su velike skupine adolescenata praćene godinama, retestirane u valovima, a razlikovale su se po intenzitetu rekreacijske primjene“, pojasnio je naš farmakolog.

Slabosti istraživanja

Trkulja kaže da studija ima i neke slabe strane.

„Osim ograničenja koja inherentno proizlaze iz presječnog dizajna, što u ovom slučaju, kako je objašnjeno, i nije ključni nedostatak, određeno ograničenje proizlazi i iz kategorizacije intenziteta izloženosti u kategorije koje su u određenoj mjeri umjetne.

Na taj se način gubi dio informacija o odnosu doza – učinak, a sam koncept nije u potpunosti informativan u smislu kvantifikacije. Primjerice, ako je neka osoba prvi put probala marihuanu u 14. godini, a sad ima 24, i pritom je oko 1100 puta smotala joint – mi ne znamo je li to činila svaka 3-4 dana tijekom 10 godina ili je imala dvije lude godine između 18 i 20 kada je intenzivno konzumirala marihuanu.“

Trkulja kaže da su posljednjih desetak godina u svijetu provedene brojne studije koje potvrđuju nalaze nove studije i sasvim izvjesno pokazuju da intenzivna, dugoročna konzumacija marihuane kvari razne kognitivne funkcije.

„Mislim da su posebno pogođeni učenje, kratkoročna i dugoročna memorija te rješavanje nekih intelektualno zahtjevnijih zadataka, kao što su primjerice školski zadaci iz matematike, fizike, opća sposobnost učenja, odlučivanje itd. Posebno su pogođeni adolescenti – najveći broj studija odnosi se upravo na njih i kod njih se tijekom godina rekreativne konzumacije vidi jasan fenomen zaostajanja za vršnjacima nekonzumentima“, ističe Trkulja.